Kineski čudo: podiznik koji cijele brodove podiže 112 metara uz branu

Rijeka Jangce, najduža u Kini, nakon što je predjelom Trijužja postala jezerom dugačkim više od 600 kilometara. Iznad njega se uzdiže brana Tri jugare, najveća građevina za proizvodnju električne energije na svijetu. Njezina visina od 175 metara stvorila je neprobojni zid za brodove, pa su inženjeri morali smisliti način da plovila i dalje mogu putovati gore-dolje rijekom. Rješenje je postao ogromni podiznik brodova – praktički „dizalo“ koje cijelu lađu podigne više od stotinu metara u zrak za manje od sat vremena.

Od ideje do stvarnosti: kako se rodio podiznik?

Već 1992. godine, kad su prvi puta krenuli radovi na brani, planeri su znali da će jednostavno zaključavanje rijeke onemogućiti plovidbu. Prvi koncept predviđao je čelične uzadi koje bi podizale ogromnu kabinu s brodom, ali su proračuni pokazali da bi takva konstrukcija bila preslaba na vjetar i nihanje. Nakon više od desetljeća preinaka, njemačka tvrtka Krebs & Kiefer predložila je rješenje koje se temelji na Arhimedovom zakonu: ako se brod stavi u zatvorenu posudu ispunjenu vodom, on će istisnuti toliko tekućine koliko i sam teži, čime se opterećenje na mehanizme znatno smanjuje.

Korak po korak: kako podiznik zapravo radi?

Proces počinje kada se brod do 3.000 tona uljulja u betonsku kabinu dugu 120 metara i široku 18 metara. Vrata se zatvaraju hermetički, a kabina počinje kliziti uz vertikalne šine poput vlaka koji ide uspravno. U kabini uvijek ostaje dovoljno vode da brod pluta, pa se težina tereta ravnomjerno raspoređuje. Četiri velika zupčanika, svaki visok poput desetkatnice, uvlače kabinu prema gore uz pomoć elektromotora snage 6,4 megavata. Put od donje do gornje razine dugačak je 112 metara i traje oko četrdeset minuta – tri puta kraće nego što bi brod čekao u petostupanjskim ustavama.

Što podiznik znači za promet i okoliš?

Otkako je pogon pušten 2016. godine, podiznik je prevezao više od milijun putnika i preko 15 milijuna tona tereta. Skraćivanje tranzitnog vremena smanjuje potrošnju goriva u pomoćnim motorima, pa se u zrak ispusti manje dimnih plinova. Brži prijelaz također znači da se brodovi više ne moraju stajati u redovima koji su prije često trajali i po dva dana. Time se smanjuje gužva na rijeci, a time i rizik od nesreća u uskim rukavcima. Za lokalno gospodarstvo podiznik je postao žila kucavica: plovni put Jangce povezuje unutrašnjost Kine s otvorenim morem, pa su troškovi prijevoza robe pale, a konkurentnost raste.

Zanimljivosti koje rijetko tko zna

• Kabina podiznika teži 34.000 tona – otprilike koliko i 22 stambene zgrade od 10 katova.
• Sustav ima 256 sigurnosnih senzora; čim se uoči i najmanja nepravilnost, kretanje se zaustavlja za manje od tri sekunde.
• Maksimalna brzina penjanja iznosi 18 metara u minuti, što je sporije od brzine hodanja, ali dovoljno brzo da se izbjegne gužva.
• Podiznik je projektiran da izdrži potres jačine 7 stupanja Richterove ljest