U posljednjih nekoliko mjeseci OpenAI je objavio detalje o organiziranim napadima na javno mišljenje putem lažnih računa na društvenim mrežama. Cilj tih kampanja bio je prikazati da američki centri podataka uzrokuju rast cijena električne energije i da su Sjedinjene Američke Države u agresivnom tehnološkom sukobu s Kinom. Istraživanje je otkrilo da su neki od tih računa povezani s kineskim operaterima i da su korišteni za širenje dezinformacija te napada na kineske disidente.
Otkrivanje organiziranih kampanja dezinformacija
Tim istraživača identificirao je dva glavna skupina, odnosno klastera lažnih računa koji su pristupali platformi putem zaštitnih zidova kako bi zaobišli ograničenja koja Kina nameće za korištenje ChatGPT-a. Prva skupina, koju je OpenAI nazvao “Tren na centre podataka”, koristila je umjetnu inteligenciju za generiranje objava koje su tvrdile da američki potrošači plaćaju sve više za struju zbog ogromne potražnje koju stvaraju centri podataka za umjetnu inteligenciju.
Osim ekonomskih dezinformacija, ova ista skupina koristila je društvene mreže za napade na kineske disidente, uključujući Li Yinga, poznatog kao “učitelj Li”. Upravo su ti ciljani napadi poslužili kao ključni dokaz koji je povezao ove aktivnosti s kineskim državnim ili poludržavnim interesima, budući da je takav obrazac ponašanja tipičan za kampanje usmjerene protiv političkih protivnika kineskog režima.
Tehnološki rat i manipulacija kroz carine i resurse
Druga skupina računa promijenila je narativ, pomičući fokus s centara podataka na širu temu tehnološke i ekonomske konkurencije između SAD-a i Kine. Na sumnjivim računima na platformi X objavljivali su se tekstovi i karikature na engleskom jeziku koji su širili netočne informacije o carinama, razvoju umjetne inteligencije i opskrbi rijetkim zemnim elementima, koji su ključni za modernu elektroniku.
Ovi “zlonamjerni akteri” pokušavali su stvoriti dojam da Sjedinjene Američke Države teže apsolutnoj globalnoj tehnološkoj dominaciji, čime su poticali nepovjerenje i animozitete. Paralelno s tim, na kineskom jeziku objavljivani su sadržaji koji su izravno napadali SAD, Izrael i kineske disidente, što ukazuje na koordiniranu strategiju destabilizacije i širenja propagande na više razina.
Mehanizmi manipulacije javnim mišljenjem
Dezinformacije su se širile kroz nekoliko specifičnih mehanizama koji su imali za cilj maksimalan doseg i utjecaj na nesvjesne korisnike:
- Emocionalni naslovi: Korištenje kratkih i provokativnih rečenica koje su naglašavale “naglo povećanje cijena električne energije” ili “opasnu tehnološku dominaciju”.
- Lažni profili: Kreiranje identiteta koji su se predstavljali kao nezavisni stručnjaci, analitičari ili novinari kako bi pridobili povjerenje publike.
- Vizualni sadržaj: Upotreba karikatura i grafika koje su pojačavale negativnu poruku i olakšavale brzo širenje sadržaja putem dijeljenja.
- Korištenje AI alata: Ironija ove situacije leži u tome što su američki modeli umjetne inteligencije korišteni za generiranje sadržaja koji napada američku tehnološku infrastrukturu.
Percepcija centara podataka u javnosti
Ove kampanje su se oslonile na već postojeće negativne stavove javnosti. Centri podataka u SAD-u već imaju lošu reputaciju zbog svoje potrošnje energije i utjecaja na okoliš. Nedavna Gallupova anketa pokazala je zabrinjavajući trend: više Amerikanaca se protivi izgradnji centra podataka u svojoj blizini nego izgradnji nuklearne elektrane. Upravo je ta postojeća sklonost prema sumnji u sigurnost i održivost centara podataka bila idealna podloga za širenje lažnih vijesti.
Ipak, OpenAI je u svom izvještaju o prijetnjama iz lipnja 2026. zaključio da ove kineske kampanje nisu imale značajan utjecaj na širu javnost. Iako su objave bile brojne, njihova razina prihvaćanja i širenja među stvarnim korisnicima bila je relativno niska, što sugerira da su mehanizmi za detekciju i kritičko razmišljanje korisnika djelomično uspjeli ublažiti štetu.
Zaključak
Slučaj koji je otkrio OpenAI služi kao ozbiljno upozorenje o načinu na koji se umjetna inteligencija može zloupotrijebiti za geopolitičke svrhe. Manipulacija javnim mišljenjem više nije samo pitanje pisanja lažnih vijesti, već organiziranog korištenja AI alata za masovnu produkciju uvjerljivog, ali netočnog sadržaja. Borba protiv ovakvih kampanja zahtijeva stalni nadzor, transparentnost tehnoloških kompanija i povećanu medijsku pismenost korisnika.
Česta pitanja (FAQ)
Kako su lažni računi zaobišli ograničenja?
Korisnici iz Kine koristili su digitalne zaštitne zidove (firewalls) i VPN usluge kako bi pristupili ChatGPT-u, koji je u njihovoj zemlji službeno ograničen.
Koji je bio glavni cilj kampanje?
Glavni cilj bio je potaknuti otpor građana SAD-a prema izgradnji centara podataka i oslabiti povjerenje u američku tehnološku infrastrukturu.
Jesu li ovi računi i dalje aktivni?
OpenAI je nakon istrage blokirao identificirane račune povezanih klastera kako bi spriječio daljnje širenje dezinformacija.
